MD Felisita no enkoraja Feto sira hodi kontinua luta ba valor fundamentál
Díli, 08 marsu 2024 - Ohin sexta-feira, Ministru Defeza, Kontra-Almirante, Donaciano da Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’, Ph.D, hato’o mensagem refleksaun kona-ba ‘feto no dezenvolvimentu’ iha okaziaun Loron Internasionál Feto. Temátiku ne’ebé relasiona ho tema Organizasaun Nasaun Unida (ONU) ba tinan 2024 ‘Investe iha feto: aselera progresu’, iha Sala Auditórium, Fatuhada, Díli.
Iha okaziaun ne’e, S. Exa. Ministru Defeza, Kontra-Almirante, Donaciano da Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’, Ph.D, felisita feto hotu-hotu liu-liu ba inan-feton sira ne’ebé mak pertense ba Instituisaun Ministériu Defeza nian no enkoraja inan-feton sira atu labele lakon orientasaun no kontinua mehi no uza pasadu sai hanesan referénsia ida hodi bele hakat ba oin bebeik iha moris ne’e.
S. Exa. Ministru Defeza, Kontra-Almirante ne’e mós haktuir katak dezigualdade no dominasaun husi autoridade sira mak hamosu revolusaun Francês ne’ebé ikus mai hamoris valor prinsipál tolu hanesan: Liberdade, Igualdade no Fraternidade hodi harí sosiedade ida ne’ebé demokrátiku iha ne’ebé ema valoriza partisipasaun hanesan husi ema hotu iha vida polítika, ekonómika, no aspetu hotu ne’ebé importante ba ben-estar nasaun no estadu.
Governante ne’e iha ninia refleksaun kona-ba ‘Feto ho Dezenvolvimentu’ haktuir katak Loron Internasionál Feto nasaun hotu-hotu inkluzivamente Timor-Leste iha ninia maneira hodi selebra no dignifika inan-feton sira iha sosiedade husi jerasaun ida ba jerasaun seluk.
“Juventude presente presiza iha kompromisu ba Estadu no Nasaun no manan espasu ida atu bele konkretiza sira nia identidade rasik. Joven sira tenki iha mehi ne’ebé posível atu realiza no konkista área importante sira ne’ebé uluk ita-nia feto sira iha passadu la halo”, hateten Ministru Defeza Kontra-Almirante, Pedro Klamar Fuik ba partisipante sira.
Governante ne’e mós afirma katak, feto forte mak feto ida ne’ebé sai fonte transformasaun sosiál iha familia, komunidade, no instituisaun ne’ebé nia servisu bá.
S. Exa. Ministru Defeza ne’e mós subliña katak desafiu mundu kontemporáneo nian mak ‘Globalizasaun’, maske nune’e revolusaun industriál lori benefisiu lubuk ida atu bele hafasil servisu feto nian no halo feto sira realiza an iha sosiedade iha aspetu hotu.
Iha parte seluk oradora, Sra. Cristiana Amaral, ne’ebé daudaun ne’e hanesan pilotu ba aviaun ZEESM-RAEOA nian, ba partisipante sira, subliña katak “Loron Internasionál Feto la’os de’it atu ita selebra, maibé, fó hanoin mai ita atu kontinua luta ba direitu feto ho aksaun hodi bele hetan advokasia ba igualdade géneru no harí sosiedade ida ne’ebé respeita ba ema hotu nia direitu”.
Feto pilotu foinsa’e dahuluk Timor-Leste nian ne’e mós fundamenta katak loron Internasional Feto tenki sai mós okaziaun hodi reflete no fó onra ba kontribuisaun no progressu ne’ebé feto sira kontribui ona ba mundu no sosiedade no halo advokasia diak liu tan atu feto hotu bele hetan oportunidade hanesan ho ema hotu.
Sai mós oradora iha eventu refere mak Tenente Leandra Gonzaga, Xefi seksaun Igualdade Jéneru Interina iha Quatél Jeneral F-FDTL ne’ebé partilla mós kona-ba dezafiu no susessu hanesan feto iha kareira hanesan militár.
Tenente ne’e hateten katak hanesan inan no feto militár ida dala barak hetan difikuldade iha servisu fatin, maibé importante mak ema ida-idak fiar an no fó prioridade ba kna’ar sira ne’ebé importante atu nune’e emansipasaun ba feto sira bele realiza iha ema ida-idak nia an.
Partisipa iha eventu refere mak funsionária sira husi Ministériu Defeza, Sr. Guilermo Soares, Diretór Interinu IDN no funsionária sira no ofisial superior feto sira husi F-FDTL.
Média MD