info@defesa.gov.tl 78326687/77783489

Ministru Defeza Partisipa ADMM Retreat Iha Penang-Malázia

PENANG-MALÁZIA 26-02-2025-S. E. Ministru Defeza, Kontra-Almirante Donaciano do Rosário da Costa Gomes, Ph.D, hamutuk ho delegasaun Ministériu Defeza Timor-Leste, iha Kuarta-Feira, Loron 26 Fulan Fevereiru tinan 2025, partisipa iha Reuniaun Ministru Defeza ASEAN ka ASEAN DEFENCE MINISTERIAL MEETING RETREAT (ADMM) iha ótel Rasa Sayang Shangri-La nian.

Antes ne’e, Ministru Defeza Asean na’in sanulu hotu, hamutuk ho Ministru Defeza Timor-Leste no reprezentante ida husi Sekretariadu ASEAN, partisipa iha sesaun fotografia iha resintu ótel nian. No durante sesaun, líder sira kaer liman tuir tradisaun ASEAN nian. Hafoin ne’e, kontinua ho enkontru ne’ebé hahú ho diskursu ne’ebé dirije husi Ministru Defeza Malázia Dato Seri Mohamed Khaled Nordin.

Ministru Defeza Mohamed Khaled, iha nia diskursu abertura, hatete katak bainhira Malázia asume prezidénsia ADMM no ADMM-Plus iha tinan ida-ne'e, nasaun ne'e orgullu atu introdús tema retiru nian "Unidade ASEAN ba Inkulzividade no Sustentabilidade (INCLUSIVITY AND SUSTAINBILITY).

“Tema ida ne’e reflete ami nia konviksaun katak seguransa mak baze ba kresimentu ekonómiku, estabilidade, no moris di’ak ba ami nia povu. ASEAN ida ne'ebé forte no únidu sei iha pozisaun di'ak liu hodi navega iha paizajen jeopolítiku ohin loron nian ne'ebé evolui no garante katak ita-nia rejiaun sai nafatin pasífiku, reziliente no prósperu",haktuir Ministru Defeza Malázia Dato Seri Mohamed Khaled Nordin, liuhusi konferénsia imprensa ho jornalista sira Kuarta-feira ne’e.

Hodi afirma mós katak, iha era ida ne'ebé dezafiu seguransa nian sai kompleksu liután no ultrapasa fronteira nasionál sira, ASEAN nia unidade no kooperasaun rejionál ne'ebé metin sai krusiál liu duké uluk. Rejiaun ne'e hasoru ameasa seguransa tradisionál no la'ós tradisionál ne'ebé laiha nasaun ida maka bele hasoru mesak, no imperativu atu hasa’e kapasidade koletiva hodi responde ho efetivu no proativu ba dezafiu sira ne’e.

Nia hatutan tan katak nu'udar prezidente ADMM nian iha tinan ida-ne'e, Malázia iha kompromisu atu avansa prioridade xave oioin ba defeza ne'ebé reflete dezafiu seguransa atuál no emerjente sira.

Entre prioridade sira ne'ebé sei diskute, nia hatete, maka Intelijénsia Artifisiál (IA) no Seguransa Sibernétika iha Defeza, seguransa marítima sira, Asisténsia Umanitária no Ajuda ba Dezastre (HADR), inklui Buska no Salvamentu (SAR), kooperasaun seguransa defeza nian, ameasa seguransa nian hosi atór naun-estadu sira, no bioseguransa.

Sxa. Ministru Defeza Kontra-Almirante Donaciano do Rosário da Costa Gomes rekuiñese, enkontru ADMM ne’e importante tebes tanba hetan partisipasaun husi delegasaun kuaze 150 resin husi nasaun membru ASEAN, hamutuk ho sekretariadu ASEAN no Timor-Leste hetan konvite hodi partisipa nu’udar observadór.

Governante ne’e apresia ho país membru permanente sira hanesan Malázia, Singapura, Brunei Darussalam, Myanmar, Kambodia, Repúblika Indonézia, Laos PDR, Filipina, Tailándia no Vietnam liuhusi enkontru ADMM, aprezenta sira pozisaun hodi kontinua apoiu no esforsu ba Timor-Leste nia adezaun.

“Durante retiru, pais membru permanente la-halo avaliasaun kona-ba Ministériu Defeza ka área ou pilar defeza no seguransa nian rasik, atu oinsa mak bele halo adezaun ba ASEAN, maibé iha reuniaun bilateral ko’alia no sira rasik hatete katak, la-presiza atu husu deit ba Timor-Leste atu orienta tuir routemap ne’ebé iha, tanba naturalmente Timor-Leste iha prosesu ida kompleksu iha prosesu konstrusaun estadu no prefere atu integra Timor-Leste iha ASEAN, depois no kontinua apoiu Timor-Leste ba dezenvolvimentu.

Ikus liu, Ministru Defeza ne’e subliñha importánsia husi kooperasaun bilateral ASEAN nian mak estratéjia seguransa tenke sustentável, aprosimasaun sira ne'ebé hanoin ba oin ba kooperasaun defeza nian ne'ebé sei mantein estabilidade rejionál nian.

Média MD.